UPOZNAJMO BIBLIJU – Piše: dr. Tadej Vojnović, OFM

Egipatska zla (2)

Bog je počeo suditi Egipat. Cilj njegovog suda jest obraćenje faraonovo. Egipatski vladar pozvan je prihvatiti volju Božju. Bog želi osloboditi svoj narod iz ropstva i dovesti ga u zemlju koju je obećao praocu Abrahamu. Faraon se Božjoj volji uporno opire jer bi mu puštanje izraelskog naroda donijelo veliki ekonomski gubitak, on ostaje bez brojne radne snage.

Već smo upozorili da u ovom izvještaju o egipatskim zlima susrećemo više predaja. Tako od 125 biblijskih redaka koji opisuju egipatska zla, većina (86) redaka pripada najstarijoj, jahvističkoj predaji (J). Tu je svećenička predaja (P) kojoj pripadaju 24 retka i na kraju elohistička (E) s 15 redaka. Pisac teksta kakav je sada pred nama, imao je pred sobom sva tri izvora i slagao ih i umetao po redosljedu kako je mislio da će najpotpunije dobiti cjelokupni izvještaj. Stoga se više puta vide ponavljanja, nekada se zapažaju ”šavovi” kojima je povezivao pojedine izvore međudobno.

Upravo zbog toga nije jednak niti broj egipatskih zala. Svaka ih predaja nabraja drukčije. Jahvistička predaja govori o sedam zala (sedam je u Bibliji savršeni broj!), svećenička predaja ih ima samo 5 kao i elohist. Pisac koji je sve ove predaje usklađivao povezao ih je u 10 egipatskih zala.

Možda ćemo razočarano reći, pa što je onda istina? Što je Bog htio reći? Što se zapravo dogodilo? Moramo naglasiti da Biblija ne ide prvenstveno za materijalnom istinom (iako joj je i ona važna!) već je više usmjerena na istinu poruke Božje nama i za nas. Biblija nije prvenstveno knjiga historije već knjiga spasenjske Božje poruke u kojoj ljudi iščitavaju Božju volju.

Žabe

Drugo egipatsko zlo su žabe. Događaj se zbiva sedam dana nakon prvog (pretvaranje vode u krv). Bog Mojsija opet šalje faraonu nakon što se ovaj oglušio o prvi Božji znak (faraon ostade tvrdokorna srca). Božji zahtjev je uvijek isti: Ovako govori Jahve: pusti moj narod da ode i štovanje mi iskaže. No ovaj puta Bog prvi puta upozorava faraona na posljedice (Ako odbiješ...). Bog će svu zemlju prekriti žabama. U ovoj će kazni po prvi puta biti dotaknuta i sama faraonova osoba (tvoj dvor, tvoju postelju) i on će to osjetiti u svojoj vlastitoj kući.

Ako odbiješ da pustiš, svu ću zemlju kazniti žabama. U izvorniku stoji hebr. glagol nagaf što znači udariti, snažno udariti. Bog upozorava na moćni čin i njegove posljedice ako faraon ne pusti njegov narod. U našoj Bibliji stoji izraz ”kazniti”.

Zlo žaba veoma je detaljno ispričano. Rijeka će vrvjeti žabama. Ovdje u izvorniku susrećemo glagol šarac što znači silno se i brzo množiti. Žabe će prodrijeti u sve životne prostore Egipćana i nitko ih neće moći izbjeći niti zaustaviti. Zanimljivo je da pisac prodor žaba opisuje hijerarhijski: faraon – njegov dvor i dvorjani (ministri) – egipatski narod. Od vrha, dakle, do dolje. Žabe će ući u sve, pa i u najprivatnije odaje i prostore, u spavaće sobe pa čak i u krevete, u prostore gdje se kuha i priprema hrana, u posude za kuhanje. Uglavnom svuda, svuda ...

Sve će se to dogoditi Ako odbiješ da ih pustiš... Premda sveti tekst nigdje ne spominje da je faraon odbio Mojsijev i Božji zahtjev, to zaključujemo po događaju i posljedicama koje su nastupile. Sve se ispunilo onako kako je Mojsije u svojoj prijetnji u ime Božje rekao faraonu. Kako je to bilo?

Pisac sada uvodi Arona (svećenička predaja) koji do sada nije bio spomenut. On u ruci drži štap moći Božje. I na zapovijed Mojsijevu (jahvist) Aron simbolično pruža štap povrh rijeka, prokopa i jezera Egipta. I zlo je krenulo! I žabe iziđoše i prekriše egipatsku zemlju. I žabe iziđoše, zlo je krenulo.

Faraon se odupire Božjem zahtjevu da pusti njegov narod. Možda će mu u tome pomoći njegovi vračevi. Što sve čovjek čini da ne bi morao poslušati Boga. I čudno: egipatski vračevi ne čine da žabe nestanu već ih svojim djelovanjem samo umnažaju. Faraon je zaprepašten i očajan. Vidi i spoznaje da je Mojsijev i izraelski Bog moćniji od njegovih vračeva u koje se pouzdao. Što sada?

Faraonova molba

Preostaje mu jedino da se okrene Bogu Izraelaca u čije ime Mojsije nastupa. Stoga sada faraon poziva Mojsije i Arona i govori im: Molite Jahvu da ukloni žabe od mene i moga puka. U izvorniku za moliti stoji hebr. izraz žatar koji se u Starom zavjetu upotrebljava isključivo za obraćanje Bogu. Ovaj tekst je vrlo važan jer u njemu faraon po prvi puta otvoreno priznaje suverenitet Jahve, Boga Mojsija i Izraelaca za kojega se prije izjasnio da ga ne poznaje (Tko je taj Jahve da ga ja poslušam?, usp. Izl 5,2).

Mojsije, ne samo da će moliti, već je i uvjeren da će njegova molitva biti uslišana. Osim toga, Mojsije faraonu daje privilegij da sam odredi vrijeme kad će on, Mojsije moliti za njega. Ostaje nejasno, zašto je faraon Mojsiju odredio vrijeme molitve sutra i zašto mu nije rekao odmah. Mnogi egzegete to različito komentiraju. Mojsije obećaje faraonu da će moliti uz komentar: Neka bude kako kažeš, da znaš kako nitko nije kao Jahve, Bog naš. Mojsije naglašava da će žabe otići i to onim istim redoslijedom kako su i dolazile tj. faraon – dvor i ministri – narod. One će ostati jedino u rijeci Nilu gdje im je i mjesto.

Ovdje za izraz moliti imamo u hebr. izvorniku glagol cažaq što više znači zazivati negoli moliti se. Odgovor na Mojsijevo zazivanje bio je neposredan: I Jahve usliša Mojsija. Pisac sada detaljno opisuje stanje koje je nastalo kada su sve žabe uginule. Nije ih jednostavno nestalo. Veliki je problem nastao zbog mnoštva uginulih žaba pa pisac kaže: Na hrpe su ih zgrtali, zemlja se njima usmrdjela. Ovaj opis također pojačava strahotu zla.

Sigurno je da je najprije bio doveden u red faraonov dvor i njegova ministarstva. Tu je razlog da je faraon brzo zaboravio na nesreću čim je nastupilo olakšanje. Tako je to s nama ljudima. Kad smo u nevolji tada vapijemo i zapomažemo, dajemo najrazličitija velika obećanja i zavjete, a kad nas Bog usliši, tada to brzo zaboravljamo, ne marimo viši za svoja obećanja. Tako je to bilo i s faraonom. Pisac jednostavno zaključuje: Kad je faraon vidio da je nastupilo olakšanje, srce mu otvrdnu te ne posluša Mojsija i Arona, kako je Jahve i kazao.

(U sljedećem broju: Egipatska zla 3)