Zvonik

Početna

Arhiva

Duhovnost

O nama

Pretplata

Linkovi

Crkva u Hrvata / Crkva u svijetu - Uredila: Željka Zelić

Preminuo umirovljeni zadarski nadbiskup Marijan Oblak

Umirovljeni zadarski nadbiskup Marijan Oblak, okrijepljen Otajstvima vjere, preminuo je u petak 15. veljače u 8,10 sati u Nadbiskupskom domu u Zadru, u 89. godini života, 63. godini svećeništva i 50. godini biskupstva. Mons. Marijan Oblak je sahranjen 19. veljače u katedrali Sv. Stošije u Zadru.

Mons. Oblak je rođen 8. prosinca 1919. godine u Velom ratu na Dugom otoku. Dr. Jerolim Mileta, šibenski biskup, zaredio ga je za svećenika, u Šibeniku, 5. kolovoza 1945. godine i povjerio mu službu odgojitelja u sjemeništu i vjeroučitelja na državnoj gimnaziji u Šibeniku. Kad je ujedinjena zadarska nadbiskupija pozvan je u Zadar; imenovan je odgojiteljem u sjemeništu "Zmajević" i nastavnikom na njegovoj školi. Romanistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je 1955. godine. Na Nadbiskupskoj srednjoj školi u Sjemeništu predaje francuski jezik i hrvatsku književnost i vrši službu zamjenika ravnatelja Sjemeništa. Papa Pijo XII. imenuje ga pomoćnim biskupom msgr. Mati Garkoviću, zadarskom nadbiskupu. Za biskupa je posvećen u katedrali Sv. Stošije 6. srpnja 1958. godine. Zadarski nadbiskup je od 1969. do 1996. godine, sudjelovao je na II. vatikanskom saboru, a biskupsku službu, povijest pamti, obavljao je u teškim vremenima. U Biskupskoj konferenciji Jugoslavije bio je predsjednik Odbora za pastoral turista i član liturgijske komisije. Do ustanovljenja Hrvatske biskupske konferencije, u tranzitnom razdoblju od 1990. do 1992., bio je član trojke biskupa za razgovore s Hrvatskom državom. U novokonstituiranoj HBK vodio je Vijeće za pastoral iseljenika, selilaca i apostolat pomoraca.
/IKA, Križ života, HKR/

Umro nadbiskup Franc Perko

Umirovljeni beogradski nadbiskup i metropolit dr. Franc Perko, umro je 20. veljače u Svećeničkom domu u Ljubljani, a pokopan je na ljubljanskom groblju Žale 23. veljače. Misu zadušnicu u crkvi Svetoga Duha i pogrebne obrede predvodio je njegov nasljednik, sadašnji beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar.

Uz mons. Stanislava, koncelebrirali su ljubljanski nadbiskup Alojz Uran, mariborski nadbiskup Franc Kramberger, sarajevski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, izaslanik zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića zagrebački pomoćni biskup Vlado Košić, nadbiskup Barske nadbiskupije Zef Gashi, slovenski biskupi Andrej Glavan, Metod Pirih, Marjan Turnšek, Anton Stres, umirovljeni porečko-pulski biskup Antun Bogetić, subotički biskup Ivan Pénzes, umirovljeni biskup Linza Maximilian Aichern te oko 250 svećenika. Na misi su bili nazočni i predstavnici državnih vlasti, kao ljubljanski paroh Peran Bošković.

Franc Perko rođen je 19. studenoga 1929. na Krki, Ljubljanska nadbiskupija, Slovenija. Za svećenika je zaređen 29. lipnja 1953. Vojsku je služio u Beogradu, gdje je bio uhićen i osuđen od Vojnog suda na pet godina robije, navodno zbog neprijateljske promidžbe. Zatvorsku kaznu izdržavao je u Beogradu, Požarevcu (Zabeli), Ljubljani i Mariboru. 1958. godine imenovan je duhovnim pomoćnikom u župi Šenčur kod Kranja. Godine 1961. bio je imenovan za ekspozita na Skaručni kod Ljubljane. Tu dovršava magisterij i 1963. doktorira, a od 1964. predaje na Teološkom fakultetu u Ljubljani. Od 1965. do 1968. godine studirao je na Istočnom institutu u Rimu, gdje je i dovršio magisterij iz povijesti i teologije istočnih Crkava. Službu dekana Teološkog fakulteta obnaša pet godina. Od početka rada na fakultetu počeo je uspostavljati veze s Bogoslovskim fakultetom u Beogradu. Mons. Perko je sudjelovao na raznim međunarodnim simpozijima i od 1985. do 1990. godine bio član Međunarodne teološke komisije u Rimu. 16. prosinca 1986. imenovan je beogradskim nadbiskupom i prvim beogradskim metropolitom. Za biskupa ga je zaredio papa Ivan Pavao II. 6. siječnja 1987., na blagdan Bogojavljenja. Kao biskup, bio je član Međunarodne mješovite katoličko-pravoslavne teološke komisije od 1990. do 1999. Mons. Perko bio je također i predsjednik BK Jugoslavije. Umirovljen je 31. ožujka 2001. godine.
/IKA/

Papa imenovao novog nuncija u Hrvatskoj

Papa Benedikt XVI. imenovao je mons. Marija Roberta Cassarija, naslovnog biskupa Tronta, za novog apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj, priopćila je 14. veljače Apostolska nuncijatura u Republici Hrvatskoj.

Mons. Cassari rođen je 27. kolovoza 1943. godine u Ghilarzi (Oristano - Sardinija, Italija). Za svećenika je zaređen 27. prosinca 1969. godine, a za biskupa 16. listopada 1999. godine. U diplomatsku službu Svete Stolice stupio je 1977. godine i službovao je u apostolskim nuncijaturama u Pakistanu, Ekvadoru, Sudanu, Južnoj Africi, Japanu, Austriji, Litvi, Jugoslaviji te u Bosni i Hercegovini. Apostolskim nuncijem u Kongu i Gabonu imenovan je 3. kolovoza 1999. godine, a 31. srpnja 2004. godine apostolskim nuncijem u Obali Bjelokosti, Burkini Faso i Nigeru. Osim talijanskoga govori engleski, francuski i španjolski jezik.
/Križ života/

Papa mladima: Budite donositelji radosti!

Budite donositelji radosti koja proizlazi od primanja darova Duha Svetoga, rekao je papa Benedikt XVI. tisućama mladića i djevojaka koji su se 13. ožujka okupili u bazilici Sv. Petra na pokorničkom bogoslužju organiziranome u vidu sljedećega Svjetskog dana mladeži koji se na biskupijskoj razini slavi na Cvjetnicu, i koji će svoj vrhunac imati u srpnju proslavom Svjetskoga dana mladeži u Sydneyu.

Papa je mladima naglasio kako ljudsko biće ne može doslovno odbaciti vlastitu dušu, jer ga upravo ona čini osobom. Ipak, čovjek ima strašnu mogućnost biti nečovječan, te ostati osoba prodajući i gubeći istovremeno vlastitu čovječnost, upozorio je Papa. Papa je pozvao mlade da budu donositelji radosti koja proizlazi iz primanja darova Duha Svetoga, svjedočeći u svojemu životu plodove Duha: ljubav, radost, mir, strpljivost, naklonost, dobrotu, vjernost, blagost i vladanje sobom. Zaključio je pozivom mladima da raspoznaju vlastiti poziv, kao odgovor na Gospodinov poziv, u izgradnji Crkve. I danas su svijetu potrebni svećenici, posvećeni muškarci i žene, te kršćanski bračni parovi. Kako biste odgovorili na poziv jednim od ovih putova, budite velikodušni, i dopustite da vam pomogne pristupanje sakramentu ispovijedi te duhovno vodstvo na vašem putu dosljednih kršćana. Nastojte iskreno otvoriti svoje srce Isusu, poručio je Papa mladima.
/Radio Vatikan, Križ života/

Preminula Chiara Lubich, utemeljiteljica Pokreta fokolara

U petak, 14. ožujka, u svome domu u Rimu, u 88. godini života je preminula Chiara Lubich. Nakon što je zbog teške respiratorne insuficijencije nekoliko dana prije toga hospitalizirana u rimskoj poliklinici Gemelli, Chiara na vlastiti zahtjev prevezena u svoj dom smješten u blizini Međunarodnog centra Djela Marijina, gdje je i umrla.

U povodu smrti Chiare Lubich pristigli su brojni brzojavi i poruke vjerskih i političkih vođa te predstavnika akademskog i civilnog svijeta kao i od brojnih fokolarinskih zajednica iz cijeloga svijeta. Duboko me dirnula vijest o preminuću Chiare Lubich, koje je nastupilo na svršetku dugoga i plodnoga života obilježenoga neumornom ljubavlju prema napuštenome Isusu - tim riječima započinje brzojav sućuti pape Benedikta XVI. Papa je, osim toga, kako prenosi Radio Vatikan, zahvalio Gospodinu za svjedočanstvo njezina života utrošenoga u slušanje potreba današnjega čovjeka i to u potpunoj vjernosti Crkvi i Papi, te je izrazio nadu da će oni koji su ju upoznali i susreli, gledajući divote koje je Bog izvršio kroz njezin misionarski žar, slijediti njezine tragove održavajući živom njezinu karizmu. Chiara je pokopana 18. ožujka u bazilici Sv. Pavla izvan zidina.

Chiara je rođena 22. siječnja 1920. godine u radničkoj obitelji u Trentu (sjeverna Italija). Unatoč tomu što ju je jako privlačilo prodrijeti u najdublju bit stvari i otkriti istinu, počela je obavljati svoje upravo stečeno zvanje učiteljice kako bi pomogla uzdržavati obitelj. Istodobno se upisala na studij filozofije na sveučilištu u Veneciji, no osjećala je da je sve više privlači evanđelje. Njezino zalaganje, temeljeno na novom otkriću Evanđelja, obilježeno je dubokom humanošću, pobuđuje odnose povjerenja i solidarnosti među osobama različitih dobi, rasa, socijalnog položaja, duhovnih tradicija, ostvarujući uzajamno obogaćenje, oblikuje i podiže muškarce i žene obnovljene evanđeoskom ljubavlju. Chiara Lubich je bila protagonistica ekumenskog dijaloga, dijaloga među raznim religijama, kao i dijaloga među kulturama. Dobitnica je nekoliko nagrada. Na hrvatskom jeziku je izašlo više njenih knjiga, a posljednja "Umijeće ljubavi" 2006. godine. Posljednjih godina dobitnica je i dvanaest počasnih doktorata iz raznih znanosti na sveučilištima diljem svijeta, a počasna je građanka mnogih gradova Italije i svijeta, te dobitnica najvećeg državnog priznanja u Brazilu. Dobitnica je nagrade UNESCO "Odgoj za mir" 1996., a 28. svibnja 1997. održala je govor u središtu OUN-a "Prema jedinstvu nacija i naroda". Godine 1988. dodijeljena joj je europska nagrada za prava čovjeka.
/IKA, Križ života, KNI, Radio Vatikan/

O redovnicima ...

Hrvatsko izdanje filma Veličanstvena tišina

Film Veličanstvena tišina prikazan je 12. ožujka u sklopu manifestacije Dani kršćanske kulture koja je održana u Splitu. Još od XI. stoljeća samostan kartuzijanskoga reda Grande Chartreuse smješten u idiličnom krajoliku francuskih Alpa, drži se jednim od najasketskijih samostana na svijetu. Njemački filmski stvaratelj Philip Gröning pisao je 1984. godine kartuzijanskome redu tražeći dopuštenje da snimi dokumentarni film o njima. Rekli su mu da će mu se javiti. Šesnaest godina kasnije bili su spremni. Gröning je, bez filmske ekipe ili umjetne rasvjete, šest mjeseci živio u monaškim odajama snimajući njihove dnevne molitve, zadaće, obrede i rijetke izlete. U filmu je dakle riječ o monasima Kartuzijanskog reda, jednog od najstrožih redova Katoličke crkve, koji ne jedu meso, ne spavaju u intervalima dužim od tri sata, a razgovaraju samo kada rad to zahtijeva, izuzimajući molitvu. Veličanstvena tišina snažan je film koji u 162 minute trajanja ima 2 minute razgovora.
/Križ života/

Tiskana knjižica o povijesti kapucina

Iz tiska je izašla mala knjižica o povijesti kapucina u svijetu i na našim prostorima, a koju je uredio i za tisak priredio fra Juro Šimić, promotor zvanja Hrvatske kapucinske provincije sv. Leopolda Bogdana Mandića. Knjižica ima 66 stranica i podijeljena je u tri kratka poglavlja. Prva dva poglavlja na sažet, pregledan i vrlo jednostavan način ukratko predstavljaju povijest i djelovanje Reda u svijetu i na našim prostorima. Treće poglavlje pod naslovom ''Kako se može postati kapucin'' u kratkim crtama progovara o sjemeništu, postulaturi, novicijatu, ponovicijatu i časnoj braći. Knjižica je besplatna, a može se naručiti kod priređivača na adresi: Fra Juro Šimić, Leopolda Mandića 41, 10040 Zagreb - Dubrava, ili na e-mail: juro-posavljak@kapucini.hr
/Križ života/