Katolička crkva u Vojvodini
Irig: Kroz Korizmu
u Uskrs
Djeca područne škole u Šatrincima
priredila su u petak 7. ožujka
Akademiju svojim majkama i bakama
prigodom Dana žena, i darovali svoje
učiteljice i odgojitelja. Župnik je u
Irigu sudjelovao na oproštaju od prof.
ruskog jezika Jelice Hiltl, koja odlazi
u mirovinu, a istoga je dana nazočio
i otvorenju izložbe slika prof. likovne
kulture Sanje Savić. Sutradan, u
subotu 8. ožujka, dobrotom i ljubavlju
župnika, dvadeset i pet članova Franjevačkoga
svjetovnoga reda iz
Novog Sada imalo je u kapelici Sv.
Barbare u Vrdniku cjelodnevnu duhovnu
obnovu na temu: Isus i Samarijanka, a predvodio ju je franjevac iz
Novog Sada, p. Tadej Vojnović.
Tjedan uoči Cvjetnice obavljali
smo uskrsne ispovijedi u dekanatu.
Ove godine djeca i mladi iz Iriga,
Šatrinaca i Dobrodola čitala su muku
na Cvjetnicu. U Irigu je pak krštena Tamara Medvedec iz Vrdnika.
Uz sudjelovanje svećenika Srijema
i vjernika župe Srijemske Mitrovice,
pomoćni biskup i generalni vikar
za Srijem mons. Duro Gašparović blagoslovio je na Veliki četvrtak sveta
ulja, svećenici su obnovili svoja svećenička
obećanja, a navečer istoga dana
slavili smo Večeru Gospodnju po
župama. Ovo je noć ljubavi i noć izdaje,zato je ova večer drugačija od svih drugih večeri. Neka nam ova noć bude
svima noć ljubavi, poručio je župnik.
Obrede Velikoga petka smo slavili u
Vrdniku i Irigu. U Šatrincima i Irigu
tradicionalno su održani i obredi Velike
subote, kao i Uskrsno bdijenje. U
Irigu je toga dana obavljen i obred
blagoslova jela.
Na blagdan Uskrsa, u nedjelju
23. ožujka, na misnom slavlju župnik
je poručio kako je Uskrs susret koji
ne može zadržati ni grob od kamena.
Na uskrsni ponedjeljak u Šatrincima
su kršteni Miroslav i MiroslavaVarga.
Cijela Vazmena nedjelja je bila
lijepo posjećena jer su služene svete
mise za: Ilonu Vizmeg, Maricu Martinović, te napose na Vazmenu
subotu za Stevana i Mariju. Istu
večer župnik i vjernici su u Irigu nazočili
koncertu vrdničkoga KUD-a
"Stevan Šalajić" prigodom 60. obljetnice
postojanja i rada.
f. f.
Katolička crkva u R. Srbiji
Plenarno zasjedanje MBK sv. Ćirila i Metoda
Dvadeseto plenarno zasjedanje Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda, održano je od 8. do 10. travnja u Nadbiskupskom domu u Beogradu.
Zasjedanju su nazočili svi članovi
MBK: predsjednik mons. Stanislav Hočevar, nadbiskup beogradski i metropolit,
potpredsjednik mons. Ivan Pénzes, biskup subotički, mons. Zef Gashi, nadbiskup barski, mons. László Húzsvár, biskup zrenjaninski, mons. Ilija Janjić, biskup kotorski, mons. Kiro Stojanov, biskup skopski
i egzarh za katolike istočnog obreda u
Makedoniji, mons. Duro Džudžar,
egzarh za grkokatolike u Srbiji i Crnoj
Gori te mons. Dode Gjergji, apostolski
upravitelj prizrenski. Ovom prigodom
proslavljena je deseta obljetnica
odobrenja Statuta MBK, te su na zasjedanje
bili pozvani i predstavnici biskupskih
konferencija iz susjedstva. Svojom
nazočnošću zasjedanje su obogatili: u
ime HBK mons. Duro Gašparović,
pomoćni biskup đakovački i srijemski i
generalni vikar za Srijem, u ime BKBiH mons. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, u ime BK Mađarske mons. László Kiss-Rigo, biskup segedinski,
u ime BK Rumunjske mons. Cornel Damian, pomoćni biskup bukureštanski,
te u ime BK Slovenije preč. Anton Rojc, kanonik.
Glavne točke dnevnoga reda ovog
plenarnog zasjedanja bile su odnos Crkve
i društva, te ekumenski odnosi
između Crkava i crkvenih zajednica. Biskupi
su se među ostalim dotaknuli
teme o Katoličkoj obitelji u dijaspori, te
razgovarali o dokumentima Svete Stolice
objavljenim od posljednjeg plenarnog
zasjedanja. Osobitu pozornost
biskupi su dali "Ravenskom dokumentu",
kako bi na području MBK on bio
bolje shvaćen i predstavljen u pozitivnijem
svjetlu. Na kraju su slijedila izvješća
o radu pojedinih vijeća MBK, s osobitim
naglaskom na pripravu mladih i
završnu fazu organiziranja njihovog
odlaska na susret u Sydney.
Posljednjeg dana zasjedanja, 10.
travnja, održana je tiskovna konferencija
na kojoj je naznačeno kako je nazočnost predstavnika Biskupskih konferencija gdje Crkva jednako živi i djeluje u dijaspori, kao i na našim prostorima, obogatila ovo zasjedanje razmjenom iskustava i zajedničkim traženjem evanđeoskih rješenja za potrebe našega vremena.
Crkva, nositeljica neprolaznih moralnih vrednota, svojevrstan je "glas savjesti" u društvu, jer nadahnuta riječju Istine čitajući "znakove vremena" želi dati svoj doprinos izgradnji društva po mjeri neprolaznih evanđeoskih vrednota - poručuju biskupi u svom priopćenju.
U raspravi o poslanju Katoličke
obitelji u dijaspori biskupi su izrazili
želju posvetiti više brige njezinom
pastoralu, jer "Crkvi u malom" treba
osigurati mogućnost da što više bude
evanđeoskim kvascem te kvalificiranim
mjestom odgoja u vjeri i općeljudskim
vrednotama. Kada je pak riječ o odnosu
Crkve i društva istaknuta je potreba
intenzivnijeg istinskog dijaloga, pri
čemu je naglašeno da jedino društvo koje teži sveobuhvatnom unapređenju, kako vlastitog tako i općeg dobra, dobiva čvrste temelje. Razgovarajući o ekumenizmu,
biskupi ističu kako je važno
prvotno naglasiti ono što nas povezuje,
te smatraju kako bi kršćanski pastiri u
mnogim situacijama mogli i trebali
zajedno nastupati, dajući tako svjedočanstvo
ekumenskih nastojanja. Veliki
poticaj za to je "Ravenski dokument",
kao plod ustrajnog teološkog rada i nastojanja.
Osobit interes za sadržaj tog
dokumenta pokazali su nazočni novinari,
što je ujedno dovoljan pokazatelj
potrebe njegovog boljeg predstavljanja
javnosti. Konačno, govoreći o medijima,
biskupi ističu kako jedino prisutnošću u javnosti Crkva može govoriti o sebi. Na taj način Crkva može umnogome
pridonijeti široj duhovnoj izgradnji i
produbljivanju onoga što autentično
obogaćuje čovjeka te mu daje pravi
identitet. Poluistine i zablude, koje tako
često uzimaju maha u medijskom prostoru
- ističu biskupi - čovjeka samo
odvode od njega samoga, izlažući ga
raznim manipuliranjima i zlorabljenjima
njegova dostojanstva. Istinom,
posredovanom sredstvima društvenog
priopćavanja, želi se služiti nutarnjem
oslobođenju čovjeka kao Božjega stvorenja.
Ovom prilikom novinarima su
predstavljeni novi šematizam i web
stranica www.ceicem.org MBK, kao
sredstva bolje komunikacije s javnošću.
Prvoga dana zasjedanja biskupi su
slavili svečanu euharistiju u župnoj
crkvi Sv. Antuna Padovanskoga u Beogradu,
na kojoj je o liku sv. Pavla vrlo
nadahnuto govorio mons. Perić. Sljedećega
dana svečanom koncelebracijom
započela je trodnevnica molitve za
duhovna zvanja u župnoj crkvi Krista
Kralja u Beogradu. Prigodnu propovijed
o značeju zvanja i molitve za njih
održao je mons. Gašparović, a mladi iz
Subotice su pjevanjem uzveličali ovo
slavlje. Poslije svete mise kratkim koncertom
uvažene goste pozdravio je Komorni
zbor "Cantantes" iz Beograda.
Plenarno zasjedanje MBK zaključeno
je 10. travnja, a sljedeće zasjedanje
održat će se na jesen u Ohridu.
Domaćin toga susreta bit će skopski
biskup i egzarh za katolike istočnoga
obreda u Makedoniji, mons. Kiro
Stojanov.
/M. Š./
In memoriam
Nedostajat će nam prisutnost s. Ines
Svidje se Gospodinu
u ovom
vazmenom vremenu
primiti u
svoj vječni zagrljaj
našu dragu
sestru Ines Kezić,
koja je preminula u ranim jutarnjim
satima 3. travnja 2008. na Odjelu za
neurološku rehabilitaciju u Krapinskim
Toplicama.
Posljedice prometne nesreće koja
se 14. prosinca 2007. dogodila u blizini
Beograda bile su preteške za njezino
krhko tijelo, koje se tri i pol mjeseca
hrabro nosilo sa svim patnjama prouzročenim
višestrukim traumama.
S. Ines Janja Kezić rođena je 16.
siječnja 1948. u Banjaluci (BiH) od
roditelja Franje i Ružice rođ. Knežević.
Odrastala je u duboko kršćanskom
ozračju svoje obitelji. Još u djetinjstvu
upoznala je Klanjateljice koje su živjele
u maloj kući u Budžaku pokraj
Banjaluke. U zajednicu Klanjateljica
došla je 2. rujna 1963., prve redovničke
zavjete položila je 15. kolovoza 1968., a
doživotne 5. kolovoza 1973. godine. U
Zagrebu je završila gimnaziju, a nakon
prvih zavjeta započela je studij na
Katoličkom bogoslovnom fakultetu u
Zagrebu na kojem je uspješno diplomirala
1974. godine. Na istom učilištu
postigla je magisterij iz dogmatske teologije
1980. godine.
S. Ines je obavljala različite i odgovorne
službe u našim redovničkim zajednicama,
u provinciji i Družbi. Živjela
je i djelovala u Zagrebu na Tuškancu,
Trešnjevci i Miramarskoj, zatim u rodnoj
Banjaluci, Bihaću, Rimu, Adelaide
(Australija) i u Beogradu. Kroz mnoge
je godine vršila službu poglavarice: od
1981. do 1983. bila je provincijalna
savjetnica, a od 1983. do 1991. vrhovna
savjetnica u Rimu. Službu provincijalne
poglavarice vršila je u Zagrebu od 1995.
do 2001. godine. U služenju sestrama
isticao se njezin smisao za slušanje,
ohrabrivanje, pomiriteljski duh. Na
autentičnost življenja pozivala je sestre
više primjerom nego riječima.
Bila je inteligentna i sposobna,
marljiva i neumorna u učenju, ali krajnje
jednostavna i skromna, uvijek nasmijana.
Poruku riječi Božje prenosila
je uvjerljivo i na zanimljiv način, osvjetljavajući
je često jednostavnom pripovijetkom
ispričanom na sebi svojstven
način.
Rado se susretala s mladima, brinula
se za njihov duhovni rast te im
pomagala u životnim potrebama i odrastanju.
Radila je niz godina kao vjeroučiteljica
u župi i školi te kao voditeljica
duhovnih obnova za mlade i odrasle.
S. Ines je poznavala i govorila talijanski,
engleski, njemački i poljski jezik
te je bila u službi prevoditeljice pisane i
govorene riječi. Pri tom je potrebno istaknuti
njezin prvi prijevod pisama
Utemeljiteljice Marije De Mattias (I-1977.;
II-1980.) na hrvatski jezik, njezin rad na
izdavanju knjige povijesti hrvatske provincije
sestara Klanjateljica Krvi Kristove
"S povjerenjem u Krv Jaganjčevu"
1984. godine, životopis s. Hermine
Gantert 2004. godine te mnoge pisane i
prevedene članke i knjige o duhovnosti
Klanjateljica.
Bila je žena s izrazitim osjećajem
pripadnosti Crkvi i svojoj redovničkoj
Družbi, zaljubljena u Božju riječ i lik
Utemeljiteljice. U Kristovoj ljubavi do
prolijevanja krvi i želji da svi budu
jedno (Iv 17, 21) shvaćala je i nalazila
svoje posebno životno poslanje - svim
se srcem zalagala za jedinstvo Kristove
Crkve neumorno radeći na planu ekumenizma.
Znakovito je da je njezino
posljednje poslanje bilo u Beogradu, u
nadbiskupskom ordinarijatu, gdje je od
2001. godine radila na ekumenskom i
pastoralnom području te kao koordinatorica
vjeronauka.
Po njezinu životu i patnji neka joj
Gospodin daruje svoje vječno svjetlo u
zajedništvu među otkupljenima sa zemlje
koji prate Jaganjca kamo god pođe
(usp. Otk 14,3-4). Nedostajat će nam
prisutnost s. Ines, ali nas ispunja zahvalnost
Bogu, koji je njezinim životom
vjere i prijateljstva obogatio našu redovničku
zajednicu, Crkvu i svijet.
Sprovodne obrede 7. travnja u Zagrebu
predvodio je banjolučki biskup
mons. Franjo Komarica uz sudjelovanje
beogradskog nadbiskupa mons. Stanislava
Hočevara, velikog broja svećenika,
redovnika, redovnica, rodbine i prijatelja,
znanaca, njezinih učenika, vjernika
iz Beogradske nadbiskupije te
mnogobrojnih Klanjateljica. Ukopana
je u sestarsku grobnicu na groblju
Mirogoj. Svetu Misu zadušnicu nakon
sprovodnih obreda predslavio je mons.
Hočevar u župnoj crkvi sv. Terezije od
Djeteta Isusa uz koncelebraciju mons.
Komarice i 18 svećenika te sudjelovanje
velikog broja Klanjateljica, drugih
redovnica i vjernika laika.
/prema: www.klanjateljice.hr/
|