Crkva u Hrvata / Crkva u svijetu - Uredila: Željka Zelić

Posjet pape Benedikta XVI. SAD-u

Papa Benedikt XVI. je od 15. do 21. travnja bio u pastoralnom pohodu SAD, pod geslom Krist naša nada. U svoj šestodnevni posjet stigao je 15. travnja, a u vojnoj zračnoj luci Andrews dočekali su
ga predsjednik SAD-a George W. Bush sa svojom obitelji, te predsjednik američke BK kardinal Francis
E. George, apostolski nuncij u SAD-u nadbiskup Pietro Sambi, washingtonski nadbiskup Donald W. Wueri i drugi dužnosnici.

Uz najviše državne počasti 16. travnja, Svetoga Oca ispred Bijele kuće dočekali su predsjednik SAD-a sa suprugom i predstavnici crkvenog, političkog i civilnog života SAD-a. Benedikt XVI. je izjavio kako je sretan što je gost svih Amerikanaca te kako dolazi kao prijatelj i navjestitelj evanđelja. Tijekom posjeta Bijeloj kući, uime svih Amerikanaca, Papi je 81. rođendan čestitao predsjednik
Bush zahvalivši mu na moralnom i duhovnom vodstvu koje pruža cijeloj ljudskoj obitelji. Teme razgovora između Pape i američkog predsjednika bile su: poštovanje dostojanstva osobe, brak i obitelj, odgoj budućih naraštaja, ljudska prava i vjerska sloboda, borba protiv siromaštva i pandemije, naročito u Africi. U svetištu Bezgrješnog začeća u Washingtonu 16. travnja, Papa se obratio biskupima. Govorio je o sablazni svećenika i pedofila, nazvavši to teško
nemoralnim vladanjem crkvenih ljudi koji su na taj način izdali svoje svećeničke dužnosti i zadaće. Na kraju obraćanja, Papa Benedikt XVI. je odao priznanje pučanstvu nadbiskupije New Orleans za hrabrost i požrtvovnost uloženu u obnovu stradalog područja od uragana Katrina. U znak molitvene solidarnosti s vjernicima predao je nadbiskupu Alfredu C. Hugesu srebrni kalež.

Benedikt XVI. predvodio je 17. travnja euharistijsko slavlje na stadionu National´s Park u Washingtonu zajedno s 14 kardinala, nekoliko stotina biskupa i oko 1300 svećenika pred 46000 vjernika. Istoga dana susreo se nenajavljeno i sa žrtvama seksualnog zlostavljanja od strane svećenika, u kapelici vatikanskog izaslanstva u Washingtonu. Papa je molio s njima i saslušao je svaku žrtvu.

U Američkom katoličkom sveučilištu susreo se s oko 400 predstavnika katoličkih škola iz cijele zemlje. U kulturnom centru Ivan Pavao II., Sveti Otac se susreo s 200 predstavnika Židova, muslimana, budista, Hindusa i džainizma. Iz Washingtona je 18. travnja otputovao za New York. Posjetio je sjedište Ujedinjenih naroda. Spomenuvši 60. obljetnicu Povelje ljudskih prava, rekao je
da je za univerzalnost tih prava i njihovu zaštitu važno priznati njihov vjerski temelj. Prava treba poštovati jer su izraz pravednosti, a ne samo zato što nalaže zakon /.../ Sposobnost razlikovanja između zla i dobra postaje bitnom u kontekstu zahtjeva koji se odnose na život i ponašanje osoba, zajednica i naroda /.../, rekao je Papa. Istoga je dana uoči Pesaha posjetio i sinagogu Park east u New Yorku i izrazio poštovanje Židovskoj zajednici, potaknuvši na izgradnju
mostova prijateljstva među religijama. U crkvi Sv. Josipa, predvodio je ekumensku molitvu s oko 150 predstavnika američkih ekumenskih organizacija i kršćanskih crkava i zajednica.

Prije tri godine, 19. travnja, kardinal Ratzinger izabran je za Petrova nasljednika,
stoga je zajedno sa svećenicima, redovnicama i redovnicima u njujorškoj katedrali prikazao misu za opću Crkvu. U Sjemeništu Sv. Josipa u New Yorku susreo se pak s mladima. Sveti Otac je 20. travnja posjetio Nultu točku, mjesto porušenih tornjeva u terorističkom napadu na SAD 11. rujna 2001. Posljednjega dana svojega apostolskoga putovanja u SAD, Sveti Otac je predvodio misu na Yenkee stadionu u New Yorku. Kao dva najvažnija trenutka svojega pohoda, Papa je u oproštajnom govoru istaknuo govor na Općoj skupštini UN-a i posjet Nultoj točki, završivši ga riječima: Bog blagoslovio Ameriku. /Zv, KTA, IKA/

Dan medija

Susret predstavnika Crkve s urednicima medija

Predsjednik HBK đakovački i srijemski biskup Marin Srakić poručio novinarima na Dan medija da uvijek budu neumorni tražitelji istine, uvijek pazeći na dostojanstvo svakoga čovjeka.

Želim vas ohrabriti da sa što većim žarom i oduševljenjem radite svoj novinarski
posao koji je prevažan u stvaranju boljeg i pravednije svijeta
, naglasio je predsjednik Hrvatske biskupske konferencije đakovački i srijemski biskup Marin Srakić na susretu s glavnim urednicima hrvatskih medija koji je 30. travnja održan u Zagrebu. Na susretu, u prigodi 42. Svjetskog dana sredstava društvenih komunikacija, sudjelovali su također zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predsjednik Odbora HBK za medije riječki nadbiskup Ivan Devčić, te velik broj novinara i urednika koji prate život Crkve. U duhu poruke pape Benedikta XVI. za 42. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija koji se tradicionalno u Crkvi obilježava 7. Vazmene nedjelje, biskup Srakić je poručio da uvijek budu neumorni tražitelji istine, uvijek pazeći na dostojanstvo svakoga čovjeka. Velika je to odgovornost ali i uzvišena zadaća koja, ako se izvršava savjesno i odgovorno, širi
obzorja dobra i pravednosti, toliko potrebnih našem vremenu.
Na spomenutom susretu dodijeljene su nagrade Hrvatskoga društva katoličkih novinara. Nagradu za životno djelo dobio je dugogodišnji glavni urednik kršćanske obiteljske revije Kana Albert Turčinović. Nagradu za novinara godine dobio je don Anđelko Kaćunko, kancelar Vojnog ordinarijata Republike Hrvatske, a počasne nagrade nakladnička kuća Kršćanska sadašnjost i mjesečnik hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj Živa zajednica. Nagrade im je uručio riječki nadbiskup Ivan Devčić, a sudjelovao je i predsjednik HBK biskup Marin Srakić. U ime Kršćanske sadašnjosti, za 40 godina rada nagradu je primio direktor dr. Adalbert Rebić, a za 30 godina izlaženja časopisa Živa zajednica nagradu je primio odgovorni urednik fra Josip Bebić. /HKR/

Novi Nuncij stigao u Hrvatsku

Novi apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Mario Roberto Cassari stigao je u srijedu 30. travnja u Hrvatsku.

U Zračnoj luci Zagreb dočekali su ga, između ostalih, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije đakovački i srijemski biskup Marin Srakić te zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. Po dolasku u Apostolsku nuncijaturu na zagrebačkom Ksaveru nuncij Cassari je pozdravljajući sve okupljene
izrekao i svoju prvu rečenicu na hrvatskom jeziku: Hvala vam na lijepoj dobrodošlici. Susretu u nuncijaturi pridružili su se i prvi susjedi nuncijature vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj Juraj Jezerinac i generalni vikar mons. Josip Šantić.
Novi apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup predao je 7. svibnja vjerodajnice predsjedniku Republike Stjepanu Mesiću. Novoimenovani apostolski nuncij u RH je na svetkovinu Duhova u zagrebačkoj katedrali po prva puta predstavio euharistijsko slavlje u zajedništvu sa zagrebačkim nadbiskupom kardinalom Bozanićem. /Glas koncila, Križ života, HKR/

Vijesti ukratko

Papa predvodio pogreb kardinala Trujilla

Branio je evanđelje obitelji i kršćanski smisao bračne ljubavi - tim se riječima papa Benedikt XVI. 23. travnja spomenuo predsjednika Papinskoga vijeća za
obitelj, kolumbijskog kardinala Alfonsa Lópeza Trujilla, preminulog 19. travnja nakon duge borbe s teškom bolešću. Nakon mise zadušnice koju je služio kardinal
Angelo Sodano, Papa je bazilici Sv. Petra održao propovijed i predvodio pogrebne obrede. Pokojnog kardinala Trujilla papa Ivan Pavao II. imenovao je 1990.
godine predsjednikom Papinskog vijeća za obitelj, podsjetio je Benedikt XVI. /Radio Vatikan, Križ života/

Izabran novi dekan zagrebačkoga KBF-a

Na 7. redovitoj ovogodišnjoj sjednici Fakultetskog vijeća Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 25. travnja za novoga dekana
KBF-a izabran je prof. dr. sc. Josip Oslić, pročelnik pri Katedri za filozofiju, prodekan za organizacijska pitanja i područni studij te predsjednik više odbora i komisija na KBF-u. Nakon redovite predstojeće procedure, službu dekana KBF-a
preuzet će s početkom sljedeće akademske godine 2008./2009. Dr. Oslić je rođen 1953. godine u Mihovljanu. Na KBF-u u Zagrebu studirao je od 1972. do
1973. i nastavio filozofsko-teološki studij na TF-u Sveučilišta u Innsbrucku, gdje je 1979. godine postigao magisterij iz teologije i 1980. magisterij iz filozofije.
Za svećenika Zagrebačke nadbiskupije zaređen je 1979. Doktorski studij iz filozofije završio je 1983. u Innsbrucku. Od 1988. do 2003. bio je rektor NBS-a.
Službu prodekana na KBF-u obavljao je od 1998. do 2001. Od 1995. član je Hrvatskoga filozofskog društva a potom i njegov dopredsjednik u mandatu od 1997. do 1999. Od akademske godine 2005./2006. prodekan je za organizacijska pitanja i područni studij. Predavanja na KBF-u započeo je 1993. godine. Od 1993. bio je viši asistent. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 1997. Za pročelnika Katedre za filozofiju na KBF-u izabran je 1998., a za izvanrednoga profesora 2002. Za kanonika Prvostolnoga kaptola zagrebačkoga i za biskupskog vikara za grad Zagreb imenovan je 2004. /Glas koncila/

Na Jordanovcu

Kolegij Družbe Isusove u Zagrebu priredio je 2. svibnja susret za svoje bivše studente odnosno bogoslove, tzv. vanjske. Okupilo se petnaestak svećenika iz Subotičke, Zadarske, Dakovačke i srijemske biskupije te franjevaca Hercegovačke provincije.

Nakon srdačnog susreta i pozdrava s bivšim poglavarima i profesorima, susret je započeo u prostorijama Filozofskog fakulteta D.I. Sve okupljene je pozdravio rektor Kolegija o. Ivan Šestak. Slijedilo je predavanje p. Nike Bilića na temu "Apostol danas". Poslije predavanja bilo je razmišljanje u tišini i pauza za kavu i razgovor. Uslijedio je nastavak predavanja te razgovor o izloženoj temi u kojem su sudionici susreta rekli svoje mišljenje povezavši temu sa svojim radom "na terenu".

U 12 sati bilo je Euharistijsko slavlje u kapeli Kolegija koje je u zajedništvu s okupljenim svećenicima predvodio mons. Valentin Pozaić, pomoćni zagrebački biskup. Svečani ručak i kava "pod trešnjom" u poznatom isusovačkom vrtu, bila je prigoda za oživljavanje mnogih uspomena iz bogoslovskog i studentskog
života. Odlučeno je da se takav susret, s neznatnim izmjenama u samoj organizaciji, održava ubuduće svake godine.

Bivši jordanovački đaci susreli su se dosada u manjem ili većem broju u Tavankutu, Čitluku, Batini, Olaszu (Mađarska), no ovo je bio njihov prvi susret u Kolegiju Družbe Isusove u kojem su proveli godine svoga studija i
svoje formacije za svećenike. /A. A./

Najave

Papa Benedikt XVI. u rujnu u Francuskoj

Papa Benedikt XVI. će od 12. do 15. rujna boraviti u pastoralnom pohodu Francuskoj, u prigodi 150. obljetnice lurdskih ukazanja - priopćeno je 28. travnja iz Tiskovnoga ureda francuskih biskupa. Papa će 12. rujna stići u Pariz i posjetit će poznati cistercitski kolegij potom će sa svećenicima u pariškoj prvostolnici
moliti, a zatim će se susresti i s mladima ispred katedrale. U Lurdu će na zaravni za invalide 13. rujna predvoditi svetu misu, a navečer će nakon marijanske procesije uputiti poruku hodočasnicima. Benedikt XVI. će 14. rujna predvoditi svečanu svetu misu, susresti se s biskupima Francuske biskupske konferencije
te zaključiti euharistijsku procesiju. Posljednjega dana pastoralnoga pohoda 15. rujna Papa će bolesnima tijekom svete mise podijeliti bolesničko pomazanje, a
popodne će se vratiti u Rim. /Radio Vatikan, Križ života/

Molitvena nakana Benedikta XVI. za svibanj

Za kršćane, kako bi više vrednovali književnost, umjetnost i masovne medije, u svrhu potpore kulturi koja brani i promiče vrednote ljudske osobe - opća je
nakana koju je papa Benedikt XVI. povjerio apostolatu molitve za mjesec svibanj.
Osvrnuvši se na Papinu nakanu, nadbiskup Ignazio Sanna, član Odbora za kulturni projekt koji potiče Crkva u Italiji, napomenuo je kako u književnosti i umjetnosti, a pomalo i u svijetu priopćivanja općenito, postoje struje koje ugrožavaju
važnost i središnji položaj osobe. Istaknuti važnost osobe stoga znači staviti se uvijek na stranu čovjeka, nasuprot nasrtajima koji ponekad dolaze kroz nesvjesne poruke, rekao je nadbiskup Sanna. Možda bi trebalo uložiti malo više napora radi veće nazočnosti u svijetu obavijesnih sredstava, književnosti, umjetnost, primijetio je nadbiskup Sanna i pritom istaknuo vrlo važnu pozornost koju valja posvetiti obitelji i školi, koje se trebaju međusobno upotpunjavati. /Radio Vatikan, Križ života/