Moralni kutak - Piše: mr. Andrija Anišić
Moralno vrednovanje
istraživanja i eksperimentiranja
sa zamecima
i ljudskim plodovima
Zameci i ljudski plodovi
su ljudske osobe
Suvremena tehnika i tehnologija
omogućila je čovjeku mnoge zahvate na
zamecima i ljudskim plodovima koji su
ranije bili nezamislivi. Ipak, nisu svi ti
zahvati i moralno dopustivi. Zato ćemo
ovdje pokušati dati moralnu ocjenu
takvih zahvata onako kako to čini enciklika "Donum vitae" Ivana Pavla II.
Radi pojašnjenja najprije valja promotriti
pojmove "istraživanje" i "eksperimentiranje".
Istraživanje je bilo koji induktivno-deduktivni postupak kojim se
hoće unaprijediti sustavno opažanje o nekoj
pojavi ili pak provjeriti neka hipoteza
koja se javlja na temelju prethodnih opažanja.
Eksperimentiranje je svako istraživanje
u kojem je ljudsko biće (u raznim
stadijima svoga postojanja: kao zametak,
plod, dijete ili odraslo) predmet s pomoću
kojeg ili na kojem se nastoji provjeriti djelovanje
nečega što je još nepoznato ili
slabo poznato s obzirom na konkretne
zahvate (primjerice: farmakološke, genetičke,
kirurške itd.).
Liječenje je dopušteno
Medicinsko istraživanje na živim
zamecima dopušteno je samo ako postoji
moralna sigurnost da njime neće naškoditi
bilo životu bilo cjelovitosti nerođenoga
ili njegove majke i pod uvjetom da
su roditelji, slobodno i dobro obaviješteni,
pristali na određeni zahvat nad zametkom.
Dakle, nedopustivo je činiti bilo
kakvo istraživanje, pa bilo ono i samo promatranje
zametka, ukoliko postoji opasnost
da će
upotrijebljene
metode ili njihovi
popratni
učinci dovesti
u opasnost tjelesnu
cjelovitost
ili život
zametka.
U eksperimentiranju valja razlikovati
eksperiment nad živim odnosno mrtvim
zametkom kao i da li određeni
eksperiment ima terapeutsku svrhu ili
ne. Ovdje je važan izričit i jasan stav koji
donosi enciklika: "Ako su zameci živi,
bilo da su za život sposobni li nisu, moraju
se poštivati kao i sve druge ljudske
osobe; ako nije izravno terapeutsko,
eksperimentiranje sa zamecima je zabranjeno."
Vodeći se načelom da cilj ne smije
opravdavati sredstvo valja naglasiti da
nijedna svrha, na pr. predvidiva korist za
znanost ili za druga ljudska bića ili pak za
samo društvo, ne može opravdati eksperimentiranja
sa živim zamecima ili sa
živim ljudskim plodovima, bili oni sposobni
za život ili ne, u majčinom krilu ili
izvan njega. Tu nije dovoljan ni pristanak
roditelja jer oni ne mogu odlučivati ni o
fizičkom integritetu ni o životu nerođenoga.
Naime, eksperimentiranje sa zamecima
i s plodovima uvijek uključuje opasnost,
a najčešće se to može i sa sigurnošću
predvidjeti, da će doći do povrede
fizičkog integriteta ili čak do smrti. No,
dopušteno je poduzeti eksperimentalnu
terapiju koja ima cilj spasiti život zametku
postupcima ili lijekovima koji još nisu
sasvim provjereni, ukoliko ne postoje
drugi valjani načini liječenja.
Svaka trgovina zamecima je
zabranjena
Enciklika u zaključku poglavlja o
istraživanjima i eksperimentima naziva
zločinom upotrebu ljudskog zametka ili
ploda kao predmeta ili sredstva u eksperimentu
budući da tim ljudskim bićima
pripada isto dostojanstvo kao i tek rođenoj
djeci ili bilo kojoj drugoj osobi. Na
istom mjestu osuđuju se i postupci kojima
se ljudski zameci održavaju na životu
izvan tijela majke radi pokusa ili trgovačkih
razloga. Poznata je afera s hladnjačama
koje su bile pune abortiranih ljudskih
fetusa, koje su sedamdesetih godina
prošloga stoljeća otkrivene na granici s
Mađarskom. Tada se otkrilo da je takve
fetuse Jugoslavija izvozila
u Švicarsku a
bili su namijenjeni jednoj
kozmetičkoj tvornici.
Enciklika kaže da "Leševe zametaka ili
ljudskih plodova, bilo
da su namjerno ili pak
nenamjerno pobačeni,
treba poštivati jednako kao i smrtne ostatke drugih ljudskih
bića. Ni na njima se ne smije vršiti autopsija
ili eksperimentiranje bez pristanka
roditelja ili majke".
Važno je uočiti, iako nema u ovoj
rubrici dovoljno prostora za teološke
rasprave, da Crkva ne iznosi svoje stavove
samo jednostavno ističući da je nešto
zabranjeno, nego nastoji obrazložiti zašto
je to zabranjeno. I vidimo da je u pozadini
svih zabrana zapravo ljudsko dostojanstvo.
Upravo je ljudsko dostojanstvo ono
na što se u suvremenom svijetu jako stavlja
naglasak. Vrijeme je da se isti zahtjevi
počnu primjenjivati na čovjeka od njegovog
začeća, dakle u svim fazama njegovog
života a ne samo poslije rođenja.
Hrvatske katoličke
internetske stranice (74.)
Katolički bogoslovni
fakultet u Zagrebu
Jedna od najznačajnijih hrvatskih
ustanova za izobrazbu katoličkih svećenika
je Katolički bogoslovni fakultet u
Zagrebu. Nastao je iz filozofsko-teoloških
studija koje je prije sedam i pol
stoljeća u glavnom gradu Hrvatske
pokrenuo zagrebački biskup Stjepan II.
Babonić (1227-1247). Dio je Sveučilišta
u Zagreba od njegova osnutka 1874. do
danas, osim razdoblja 1952.-1990.
Njegova je internetska adresa:
http://www.kbf.hr/
Internetska stranica ovoga fakulteta
prirodno je u prvome redu namijenjena
studentima, pa se najveći broj
izbornika (linkova) odnosi na sâme studentske
aktivnosti: studij, katedre,
nastavni programi, raspored, ispiti, studenti,
knjižnica itd., a u okviru pojedinih
od njih nalaze se i daljnji izbornici
(podlinkovi). No, osim toga na stranici
se mogu naći i drugi zanimljivi podaci
vezani za ovu ustanovu, poput njezine
povijesti, nakladništva, uprave, on-line
katalog itd.
Katolički bogoslovni fakultet u
Zagrebu ima posebno značenje za svećenike
s područja današnje Subotičke
biskupije. Naime, kako je poslije 1918.
najveći dio područja dotadašnje Kalačko-bačke nadbiskupije pripao Kraljevini
SHS (na kojemu je 1923. utemeljena
Bačka apostolska administratura, koja
je 1968. prerasla u Subotičku biskupiju),
svećenički kandidati su umjesto u
Kalaču na izobrazbu odlazili u katoličke
centre u Hrvatsku i BiH. Među njima je
najznačajniji upravo Katolički bogoslovni
fakultet u Zagrebu na kojemu su
mnogi svećenici Subotičke biskupije,
ali i susjednih biskupija u Srijemu i
Banatu, završili studij teologije. |
