Obitelj - Uređuje: obitelj Huska

Kršćani "na poslu"

Dragi čitatelji! Primjećujete li razliku između ljudi koje srećete svaki dan, s
kojima radite, koje ponekad morate moliti za pomoć? Neki od njih su kršćani,
neki ne. Neki od njih rade veoma savjesno, čak i više od toga - dosljedni su, brižni, "ludo" pošteni (to su oni koji ne žele primiti ni "mali znak pažnje"), ljubazni i kada su u najvećoj gužvi, žele i pokušavaju pomoći i više nego od njih tražite, spremni su učiniti sve što mogu za druge, popravljaju međuljudske odnose gdje
god da su, čak i kad se radi o ljudima koji njih same "tračaju" ili im čak nešto podmeću. Oni drugi, naprotiv... ne bih o tome! Znate ljude koji tako rade, a nisu kršćani? Oni su "skriveni" kršćani... Molimo za njih - da se "otkriju"! /vh/

Djeci je potrebna sigurnost, podrška, ljubav

"Velika je sreća što možemo učiti. Volim isticati kako se od riječi često razbolimo, ali nas isto tako riječi liječe. Tako se može liječiti i samopoštovanje i samopouzdanje. Zapravo, do negativnoga transfera o kojemu smo govorili neće
ni doći ako barem netko od roditelja pruža pozitivnu podršku, ili barem djed i
baka. I škola tu ima veliku ulogu. Ako profesori djeci daju podršku i pomažu im
vratiti samopoštovanje, ona će lakše izaći s time na kraj. I Crkva tu može odigrati
važnu ulogu, ako svoje zajednice oblikuje kao zajednice ljubavi i povjerenja.
Mediji također mogu dati svoj doprinos ako na kvalitetan način ukazuju na taj problem. Tu su i razne inicijative edukacije roditelja. Kao pozitivan primjer navela bih Obiteljsku ljetnu školu. I ona tolike roditelje potiče da drugačije razmišljaju o tome problemu. Neki ljudi doista nisu svjesni da svojim postupcima mogu djeci nanijeti veliko zlo, jer su i drugi prema njima bili takvi te im se čini kako je to normalno. A imaju dobre volje za pozitivnu promjenu, makar za male korake."

Iz intervjua s mr. sc. Vesnom Bilić, pedagoginjom, nakon predavanja na
36. obiteljskoj školi, Zagreb (Izvor: GK, rujan 2007.)

Spremni za prve obaveze?

Vaš mališan želi se baviti raznim aktivnostima, ali niste sigurni je li za to i spreman? Ovaj mali vodič britanskih psihologa može pomoći odrediti kada je pravo vrijeme za koju aktivnost.

Muzički instrumenti. Najbolje je sačekati da vaše dijete napuni 5 godina. Razlog je jednostavan - tek na ovom uzrastu mališan će moći sjediti pol sata mirno i koncentrirati se na ono što mu učitelj priča. Također, tek na ovom uzrastu može shvatiti da ne može odmah komponirati glazbu! Ipak, ovo ne mora uvijek biti
pravilo. Ukoliko primjetite da je vaše dijete spremno za satove glazbe mnogo ranije, ono će to i pokazati: stalno će se "motati" oko instrumenta koji imate u kući.

Strani jezici. Ovdje važi samo jedno pravilo: što ranije, to bolje! Istraživanja u stranim zemljama pokazuju da djeca iz mješovitih brakova u kojima roditelji govore dva jezika vrlo brzo nauče oba jezika i veoma vješto i lako koriste oba. Kada dijete počne učiti strani jezik, to shvaća kao zabavu, ali ubrzo uviđa veliku
prednost toga. Što se godina tiče, stručnjaci preporučuju sačekati uzrast od 5 godina - to je uzrast kada su uglavnom sva djeca spremna za satove.

Vožnja bicikla. Nikako ne dajte djetetu voziti bicikl prije nego li napuni 4 godine. Kada napuni 3 godine, možete mu dati bicikl s četiri kotača, ali ih nemojte sklanjati dok niste sigurni da dijete ima dovoljnu sigurnost za ravnotežu i snagu okretati pedale (između 6 i 7 godina).

Kućni ljubimci. Prije nego što djetetu darujete živo stvorenje da se o njemu brine i vodi računa, dobro bi bilo da ste sigurni u to da dijete to zaista i
može. Psiholozi kažu da dijete uzrasta od 4 godine može davati ljubimcu vodu i hranu. U uzrastu od 8 godina može već prošetati psa, ali bi bilo poželjno da im se svaki put tijekom ove šetnje i vi pridružite, barem dok ne napuni 10 godina. Ipak, i kada dijete malo poraste i postane tinejdžer, uvijek imajte na umu da je ljubimac kojeg ste kupili djetetu u stvari vaš ljubimac i vaša odgovornost.

...šale...šale...šale...

PONOSNA MAMA
Sretna mama hvali se susjedima:
- Moj sin ide na satove engleskog, francuskog i trigonometrije!
- Ma nemojte?
- Je, je! Ajde, sine, kaži im nešto na trigonometrijskom!

GLASANJE ŽIVOTINJA
Pita otac sina:
- Sine, kako se glasa mačka?
- Mijau... - odgovori sin.
- Dobro, a kako se glasa pas?
- Vau, vau!
- Dobro sine, a kako se glasa miš?
- Klik, klik!!!

MALE MUDROSTI

Mame i tate
U kućici na kraju grada življaše jedna sretna obitelj, u miru i radosti. Sve dok se
jednog dana nad njihov dom nisu nadvili crni oblaci dima. Dok je vatra buktala,
roditelji i djeca istrčali su van na otvoreno. Sretni što su živi i zdravi zagrlili su se
čvrsto. Gledali su svoju kuću u plamenu i dimu.

U jednom trenutku se zgledaše s užasom u očima: nedostajao je najmlađi dječak
od četiri godine! U trenutku dok su izlazili, on se uplašio goleme vatre, gušen dimom vratio se natrag i popeo na gornji kat.

Što učiniti? Otac i majka pogledaše se preneraženo, sestre su počele urlati. Ući u
oganj je nemoguće. Vatrogasci kasne.

U tom trenutku, gore visoko otvorio se prozor. Na njemu je stajao dječak i izbezumljeno dozivao:
- Tata, tata!
Otac je zavikao što ga je grlo nosilo:
- Skoči dolje!
Dječak ispod sebe nije vidio ništa osim vatre i gustog dima, ali je čuo glas i
odgovorio preplašeno:
- Tata, ja te ne vidim...
- Ja tebe vidim i to je dovoljno. Skači dolje! - vikao je nesretni čovjek.
Dječak skoči i nađe se zdrav u raširenim rukama oca koji ga je uhvatio u letu.

SVIM OBITELJIMA ČESTITAMO 15. SVIBNJA - MEDUNARODNI DAN OBITELJI!

"Obitelji, postani ono što jesi! Ti si živo uprisutnjenje Božje ljubavi!"
(Papa Ivan Pavao II.)

Za život - Uredila: Vesna Huska

za život: SUPER JE BIT' RAZLIČIT...

... je slikovnica/knjiga koja govori o najrazličitijim različitostima i kako se s njima nositi!

Posebnost je slikovnice tekst ispisan na "brajici", te istodobno u crnom uvećanom tisku latiničnim slovima, crteži su reljefno izdignuti što omogućuje prepoznavanje slike dodirom, a za potrebe visoko slabovidne djece upotrijebljene su izražajnije boje. Autorica slikovnice je Durđa Miklaužić, a ilustratorica Zrinka Ostović.

Novcem prikupljenim od prodaje doplatne marke "Konvencija o pravima djeteta" financirana je izradba slikovnice, tako da je pristupačna slijepoj i slabovidnoj djeci: svako slijepo i visoko slabovidno dijete od prvog do četvrtog razreda osnovne škole u Hrvatskoj će besplatno dobiti po jedan primjerak. Slijepa osoba mjesečnim doplatkom od 280 kuna (slikovnica košta 410 kn) ne može kupiti ni jedan primjerak te slikovnice. Knjiga završava tekstom:

''JER SAMO ONO ŠTO SI TI NITKO TI NE MOŽE ODUZETI! RAZLIČITI SMO ALI JEDNAKI, SUPER NAM JE ZAJEDNO. U NEČEMU SMO NAJBOLJI, U NEČEMU NISMO. NADOPUNJAVAMO SE
UZAJAMNO! JER NIJE BITNO BITI KAO SVI, NAJVAŽNIJE JE - DA SI KAO TI!''

protiv života: vitrifikacija...
...je brzo zamrzavanje beba!

Kada se tijekom vantjelesne oplodnje dobije više embrija nego što se prema medicinskim protokolima usađuje u maternicu žene, "višak" se može zamrznuti. U slučaju kad pokušaj vantjelesne oplodnje ne uspije, u sljedećem postupku žena se ne mora ponovo podvrgavati hormonskoj stimulaciji, jer već ima zamrznuti embrij.

Specijalna bolnica Beograd prva u Srbiji uvela je vitrifikaciju, novu metodu zamrzavanja humanog materijala, koja se sve više primjenjuje u velikim svjetskim centrima za vantjelesnu oplodnju. U odnosu na do sada primjenjivanu krioprezervaciju (sporo zaleđivanje) embrija, vitrifikacija je mali korak naprijed, koji povećava šanse za oplodnju.

- Vitrifikacija je još relativno nova za definitivne zaključke, ali dosadašnja
praksa pokazuje da se sa brzo zamrznutim embrijima postiže za trećinu više trudnoća nego sa sporo zamrznutim embrijima. Prednost vitrifikacije je u brzini zamrzavanja biološkog materijala. Primjenom ove nove metode, embrij zamrznemo za 10 minuta. Kod krioprezervacije, taj postupak traje dva - dva i pol sata. To ne znači da je metoda, kojom smo 2001. godine u našoj bolnici, prvi put u Srbiji, dobili bebu iz zaleđenog embrija, loša. Naprotiv, sporo zamrzavanje i dalje ima veliku primjenu, ali u poslednje vrijeme svi veliki centri u svijetu uvode vitrifikaciju. Brzim zamrzavanjem postiže se bolja kvaliteta embrija nego sporim, a to povećava i postotak trudnoća. Primjenom vitrifikacije kod nas su do sada zatrudnjele tri žene - kaže prof. Slobodan Radulović. (Izvor: Večernje novosti)

ZNATE LI ŠTO SE DOGADA SA ZAMRZNUTIM, A "NEISKORIŠĆENIM" EMBRIJIMA?