Svetac mjeseca - Piše: Stjepan Beretić

25. svibnja
Sveti Urban I.
(* oko 130. + 230.)

* Rođeni Rimljanin * zapao u društvo "ledenih svetaca" * slučajno postao zaštitnikom vinogradara, vinara, bačvara, vinograda * u Italiji ga prikazuju s kaležem i patenom * vinogradari ga prikazuju s grozdom u ruci * mučenik postao po svome imenjaku * zaštitnik vinograda po još mlađem imenjaku * zaštitnik Palića *

Sveti Urban - posljednji od "ledenih svetaca"

Sveti Pankracije (+304), sveti Servacije (+384.), sveti Bonifacije (+306.) su najpoznatiji "ledeni sveci". Njihovi su spomendan 12., 13. i 14. svibnja. To
su po narodnom vjerovanju dani kad je znalo jako zahladnjeti, pa je ponekad
čak i mraz znao odnijeti svoj danak u vrtovima i voćnjacima. U mađarskom
mjestu Mindszent su mještani držali da su ta tri sveca, svukavši svoje ruho obukli
bolesnike, da se ne smrznu. Tako su spasili život bolesnicima, a darežljivi i
samopožrtvovni Pankracije, Servacije i Bonifacije su tako umrli od studeni. U
sjevernoj Hrvatskoj se ovoj trojici svetaca dodaje i sveta Sofija, koja je mučeništvo pretrpjela za Dioklecijanova progonstva. U njemačkim krajevima tu
sveticu nazivaju "hladna Sofija", budući da je još i o njezinom spomendanu
mraz znao uništiti vinograde, pa se u Hrvatskoj govorilo "Sofija vino popija".
Njezin spomendan pada na 15. dan mjeseca svibnja.

Osim tih "ledenih" svetaca, postoji još jedan "ledeni svetac" a to je sveti
Urban čiji se spomendan slavi 25. svibnja. Taj dan je narod upamtio kao
posljednji dan kad se još može pojaviti studen, pa čak i mraz.

Mučenik o čijem mučeništvu povijesni izvori šute

Papa Urban I., šesnaesti je nasljednik svetoga Petra. Povijesni izvori o papi Urbanu su oskudni. Rođen je u Rimu. Godina njegova rođenja je nepoznata.
Papom je postao 222. godine, poslije pape svetoga Kalista I. U to vrijeme
je vladao car Aleksandar Sever (222.-235.). Za njegove su vladavine kršćani uživali mir. Car je Aleksandar kršćanima omogućio mir zbog svoje majke Julije Mamee, koja je bila sklona kršćanima, a prema legendi iz V. stoljeća i sama je bila kršćanka. Vrijeme pontifikata svetoga Urbana obilježeno je i raskolom, kad se prvi put u povijesti pojavio jedan protupapa, a bilo je i krivovjerja. Sporan je i datum Urbanove smrti, kao i mjesto gdje je pokopan. Slikari i kipari ga prikazuju s kaležom i pliticom, zato što je on odredio da se za slavlje svete mise primjenjuje srebrni ili zlatan kalež i plitica. Iz tog vremena je osim pape Urbana poznat i biskup Urban.

Još jedan Urban

Dok se papa smatra mučenikom, biskup Urban je bio priznavalac (confessor).
I jedan i drugi se časti kao svetac. Svakako se već početkom V. stoljeća
u Rimu časte dva sveta Urbana. Dva su se sveca kroz povijest tako poistovjećivala da je u pučkoj pobožnosti teško uočiti o kojem se Urbanu radi.
Sveti Urban se u Crkvi slavi 25. svibnja kao spomendan jednog sveca. Tijekom
XIX. stoljeća pronađena je u Kalistovim katakombama nadgrobna ploča s natpisom biskup Urban. Ime biskupa Urbana je dao uklesati u kamenu ploču
među ostale biskupe tamo sahranjene papa Siksto III. (432.-440.). Drugi je
Urban pokopan u Pretestatovim katakombama. Njega spominje papa Kornelije
(251.-253.). Dok ga jedni izvori spominju kao priznavaoca, drugi izvori
navode da je podnio mučeništvo u vrijeme cara Decija (249.-251.). Iz svega
se može zaključiti da je u Kalistovim katakombama pokopan papa, sv. Urban,
koji je preminuo 19. svibnja, a u Pretestatovim katakombama biskup
priznavalac Urban, koji je podnio mučeništvo 25. svibnja. Tako se, zbog istovjetnosti imena, kroz povijest i sam papa Urban počeo častiti kao mučenik.
Osim toga, predaja je u Rimu sve pape do polovice IV. stoljeća slavila kao
mučenike.

Zaštitnik vinograda

O papi Urbanu se često govori samo kao o zaštitniku vinograda i vinogradara.
Zahvaljujući jednom trećem svetom Urbanu, pučka pobožnost je povezala već spomenuta dva sveta Urbana sa svetim biskupom Urbanom (iz danas francuskog grada Langresa, koji je živio u V. stoljeću). Njega slikari i kipari prikazuju kao biskupa s grozdom, a zaštitnik je vinograda, vinogradara, bačvara i krčmara. Njegov je spomendan 23. siječnja. U 9. stoljeću se lik ovoga biskupa stopio s likovima onih, u Rimu pokopanih. Predaja drži o njemu da je znao isprositi kišu i pogodno vrijeme, pa je postao zaštitnikom vinograda i vinara. Tako se vremenom i sveti papa Urban počeo častiti kao zaštitnik vinogradara, pa se na sjeveru Francuske i u njemačkim krajevima i papa prikazuje s grozdom, što nije bio slučaj u talijanskoj umjetnosti i ikonografiji. Lik svetoga pape Urbana su mađarski vinogradari znali urezivati u vinske bačve, njemu su podizali stupove i spomenike
u vinogradarskim krajevima. Sveti Urban je bio zaštitnik segedinskih bačvara.
Kip svetog Urbana je bio podignut u Aljmašu (Bácsalmás), Miljkutu (Mélykút), na Paliću, te kapele Urbana u Sopronu i Čakovcu. Čašćenje sv. Urbana se proširilo i na cijelo područje Panonske nizije, sve do Pančeva. Poznate su procesije u čast svetog Urbana bile po nekim mjestima u sjevernoj Bačkoj gdje su živjeli Nijemci, ali i u Sentandreji, Iloku i drugdje. Na Paliću je 1881. godine podignut križ koji je
iznad postolja, a ispod korpusa imao kip svetog Urbana. Palić je voćarski i
vinogradaski kraj gdje se častio sveti Urban. Na Paliću je 1892. godine podignuta
mala crkvica Blažene Djevice Marije Kraljice svijeta. Kad je crkva postala pretijesna, između dva svjetska rata, Palićani su se pod zaštitom svetoga
Urbana okupljali na svetu misu u dvorani poljoprivrednog imanja. Poslije
II. svjetskog rata se sveta misa tamo više nije mogla služiti. Palićka župa je
od 1926. bila vikarija svetoga Urbana, a tek od 1956. godine je postala župa.
Ljetnjikovac obitelji Visi preuređen je u veću crkvu u kojoj se i sada služe svete
mise. Veliko preuređenje crkve je započeo sadašnji župnik Josip Leist još
1978. godine. Crkva je posvećena svetom papi Urbanu I. Dio naselja Palić se
i danas zove Urbánfalva (Urbanovo). Premda je papa Urban umro 19., njegov
se spomendan slavi 25. svibnja.

Prema rukopisima Grge Kujundžića i Józsefa Töröka u Magyar Katolikus Lexikon, svezak X, Budapest 2005, str. 137-238.